O Svetištu i Župi
ŽUPA UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE, NOVA RAČA
Nova Rača smještena je jugoistočno od Bjelovara, a koja se spominje još davne 1230. godine, kada su templari (pučki zvani"božjaci") dali zagrebačkom biskupu Stjepanu II. zemlju u Vaškoj, a on je njima dao zemlju, na području današnje Rače.
U vlasništvu templara Rača se nalazila, sve do 1312. godine, odnosno ukidanja templarskog reda. Ukidanjem templarskog reda 1312. godine posjed Rača dodijeljen je katoličkom viteškom redu ivanovcima, koji su diljem Hrvatske dobili templarske posjede.
Templari su 1312. godine, malo prije ukinuća svoga reda odlučili sagradili crkvu koja se nalazi na mjestu današnje župne crkve u Novoj Rači.
Ta ista godina navedena je i na kamenoj ploči koja je postavljena u današnjoj župnoj crkvi, na sjevernoj strani broda, ali je vrlo oštečena. A druga kamena ploča nalazi se na kamenom nadvratniku na ulazu u kulu.
Na oba grba isklesan je polumjesec, zvijezda sa šest krakova i u sredini križ malteške forme. A sa strane se nalaze slova F i R što znači fratres rubri ili crvena braća, a to su bili templari.
U predturskom razdoblju pisani dokmenti UKAZUJU na češće mijenjanje naslova crkve ili postojanje više crkava na ovom području. Tako da je na mjestu današnje crkve bilo najmanje 7 pregradnji i dogradnji današnje crkve.
Uz crkvu sv. Marije, 1410. godine spominje se i crkva sv. Nikole, te crkva sv. Benedikta, 1334. i i 1501. godine, u današnjem Bedeniku.
Godine 1530. Rača se spominje kao UTVRĐENO MJESTO „castrum Rache“ koje su razorili Turci. U Rači je kako kaže Josip Butrac u srednjem vijeku bilo veća feudalna gospoštija i trgovište.
Godine 1540. u proljeće provalilo je oko 700 Turaka na samu gluhu nedjelju i došlo do trgovišta Rača koju su spalili, zajedno s drugim plodovima i odveli mnogo stanovnika.
Kako je njihovim dolaskom stradala Rača, tako je stradala i crkva, jedino je kula preostala od račanske tvrđe.
Kalnički arhiđakon Juraj Bedeković 1707. godine donio je sporazum o razgraničenju župa u Međurači i Rači, odnosno o osnutku župe u Novoj Rači.
Tako da se crkva u Rači OBNAVLJA I OSNIVA kao župna crkva pod imenom Uznesenja BDM, koje je ime nosila župa u Međurači, jer je do tada Rača bila kao filijala župe u Međurači. A prvi upravitelj župe bio je ANDRIJA GALIĆ.
Razlozi su bili pastoralni, prvenstveno zbog udaljenosti ali i čestih poplava na ovom području, od jeseni do proljeća.
Krajnje razgraničenje između tih dviju župa provedeno je 1742. godine, kada je i sjedište župe iz Međurače, preneseno u Nevinac.
Za djelovanja župnika Mihaela Ćernića ( koji je bio prvi račanski župnik) 1709. spominje se sakristija kraj crkve.
Zvonik je izgrađen 1720., a uređen 1782., oko kojeg se nalaze 5 zidanih stepenastih kontrafora.
Današnji oblik crkva je dobila 1782. za župnikovanja Franje Josipa Rosenberga. 11. srpnja 1805., posvetio ju je zagrebački biskup Maksimiljan Vrhovac. 1833. godine uređen je gotički prostor ispod zvonika, koji je pretvoren u kapelu sv. Križa.
U župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije vidljivi su ostaci gotike iz predturskog razdoblja. Na tornju i kuli vidljive su puškarnice, a zvonik završava baroknom kapom.
Crkva je jednobrodna, duga je 33 i široka 10 metara. Visoka je 60 metara. U velikom i starom zvoniku su dva zvona.
1842. godine crkva je imala 6 oltara: uz glavni oltar posvećen Uznesenju BDM, postoji i bočni oltar Sv. Barbare, oltar sv. Ivana Nepomuka, sv. Apolonije, Sv. Josipa i sv. Križa
U pokrajnjoj kapelici sv. Križa nalazi se oltar neogotičkog stila s kipom Srca Isusova. U pokrajnjoj lađi postoji i jedna ploča s tekstom: Aurel Mraović. Na tom mjestu 1851. pokopan je sin centuriona Mraovića.
U župnoj crkvi na južnom zidu u unutrašnjosti lađe uzidana je ploča sa latinskim tekstom o povijesti crkve koji je zapisan u župnoj spomenici, a u prijevodu glasi: "Godine 1321. sagrađena po crvenoj braći malo prije njihova ukinuća u vrijeme pape Klementa V., rimskog cara Fridriha II., ugarskog kralja Karla I. Obnovljena 1782. godine, u vrijeme pape Pia VI., cara i kralja Josipa II., biskupa Josipa Gallyuffa, pukovnika regimente Ivana Krstitelja pl. Tržičkog, kapetana ove kapetanije Henrika Malla/radija pl. De Bessenie i mjesnog župnika Franje Josipa Rosenberga".
Od većih vrijednosti imamo i propovjedaonicu koja je ukrašena plastikama evanđelista i Mojsija na pokrovu. Na stropu svetišta vidljive su slike: Rođenje Blažene Djevice Marije, Uvod u hram jeruzalemski, Navještenje, Zaručenje sa sv. Josipom, Pohod Elizabeti, Kristovo rođenje, Bijeg u Egipat i drugo, koje je 1935. naslikao Franjo Horvat iz Maribora.
Među inventarom, od povijesne i umjetničke vrijednosti ubrajamo i orgulje. One su rad nepoznatog majstora, a koje su jako vrijedne kao povijesni spomenik.
Orgulje su inače instrument mehaničkog sustava s 11 registara i drvenim apstraktima. Potječu iz 1753. godine a neki smatraju da su djelo franjevačkih graditelja, koji su djelovali na području Virovitice.
Danas župa pripada Bjelovarskom dekanatu koji broji ukupno 13 župa. Župa Nova Rača u svom sastavu ima ukupno deset sela. Na području župe je sjedište općine Nova Rača, koja obuhvaća i dio susjedne župe Nevinac. Sama župa Uznesenja BDM broji oko 690 katoličkih domaćinstva, tj. 1950 rimokatolika.
Osnutkom Bjelovarsko-križevačke biskupije 5. prosinca 2009. te preuzimanjem službe prvog bjelovarsko-križevačkog biskupa 20. ožujka 2010. godine, mons. Vjekoslav Huzjak odlučio je, za svoju biskupiju, župnu crkvu u Novoj Rači proglasiti Marijanskim Svetištem.
Proštenja u Svetištu vezana su uz Marijanske blagdane, a glavna proštenja su za Veliku i Malu Gospu, 15. kolovoza i 8. rujna.